Prehrambena Industrija - Hrvatska

Proizvodimo više orada i brancina od velike Italije

O tome kako investitori gledaju na ovaj biznis i kakve su perspektive Hrvatske u marikulturi Željko Kardum razgovarao je s Matteom Mošnjom, korporativnim analitičarem iz Bloomberg Adrije.

Po kontroliranom uzgoju ribe četvrta smo najveća zemlja u Europi i treća u Europskoj uniji, odmah iza Turske, Grčke i Španjolske. Riječ je o industriji koja je jedna od ključnih elemenata u lancu održivih prehrambenih lanaca u budućnosti. Čista je, troši manje vode i proizvodi manje otpada od poljoprivrede.

- Za naš opstanak neophodno je naći održivi način proizvodnje hrane a marikultura je upravo to. Osim toga, u zadnjih nekoliko desetljeća izlovili smo ogromne količine ribe. A s poslovne strane, bitna je predvidljivost u planiranju proizvedene količine, kazao je Matteo Mošnja.

Kako se Hrvatska popela na četvrto mjesto u Europi?

Hrvatska se, dodao je, na četvrto mjesto popela radi uzgoja orade i brancina tako da smo prestigli i jednu Italiju. To ne začuđuje jer Italija ima kopneni dio više puta veći od Hrvatske, a obala im je od hrvatske veća za samo 30-tak posto. Osim toga Hrvatska ima veliki broj uvala koje su idealne za uzgojne kaveze.

Mošnja je dodao kako u marikulturi napreduje i Albanija koja ima povoljne uvjete za uzgoj i jeftinu proizvodnju. Međutim, neće nas brzo dostići.

- Najveća prijetnja daljnjem rastu hrvatske marikulture je interna - između samih kompanija. One su poprilično zadužene jer su se investicije financirale kreditima. Stiže period većih kamata i fokus će biti na tome, dodao je.

Potvrdio je da je Turska po pitanju marikulture napravila veliki 'boom' zahvaljujući monetarnoj politici. Naime, lira je u zadnjih pet godina devalvirala 400 posto. Zato je odlazak na ljetovanje u Tursku jeftin ali je jeftini su i svi proizvodi s turskog tržišta.

Profitabilnost počela padati 2018.

- Naša najveća kompanija u marikulturi je 2018. ostvarivala maržu profitabilnosti dvostruko veću nego danas. Nakon izbora izgleda da u Turskoj neće doći do nekog zaokreta koji bi pomogao da se 'kolo sreće' okrene na našu stranu, rekao je Mošnja.

Dodao je kako se radi se o globaliziranom tržištu i konkurenciji, a najveći hrvatski proizvođač oko 80 posto izvozi u zemlje koje konzumiraju jako puno ribe - Italija, Francuska i Španjolska.

- Analizirao sam šest tvrtki u Hrvatskoj i profitabilnost je oko 6 posto, što je relativno nisko. Teško da će se nešto uskoro promijeniti. Profitabilnost se pokušava podići uvođenjem proizvoda s dodanom vrijednošću (marinirana riba, otkoštena riba, dimljena riba...), međutim rano smo u toj fazi, udio takvih proizvoda je malen u portfelju, naglasio je Matteo Mošnja.

Manji ekološki otisak

Dodao je kako je kod marikulture, u usporedbi sa stočarstvom - manja emisija CO2, troši se manje vode, a niži je i omjer konverzije hrane.

- Kravu morate othraniti s osam kilograma hrane da bi dobili kilogram mesa. Kod svinje se radi o četiri kilograma hrane, dok za kilogram ribe morate potrošiti manje od dva kilograma. Međutim, nije da nema ekološkog otiska, izmet i hrana iz kaveza se taloži na dnu i oštećuje sediment, objašnjava.

Opasnosti i komparativne prednosti?

Prijetnja od ulaska novih igrača na tržište je relativno niska zbog obaveze dobivanja koncesije, smatra. Turistička smo zemlja i broj koncesija je limitiran. Također proizvođači teško da mogu diktirati cijene i konkurirati maloprodajnim lancima - to je zato što je konkurencija velika.

Proizvođači riblje hrane, veliki igrači

Također gotovo svi proizvođači koriste riblju hranu koju proizvode jedna ili dvije tvrtke. Tvrtka BioMar tvrdi da je svaka peta riba u Europi nahranjena njihovom hranom. To su veliki igrači i cijenom hrane mogu diktirati cijenu ribe za potrošače. Zato je i Cromaris počeo eksperimentirati s proizvodnjom riblje hrane, potvrdio je Mošnja.

- Oni imaju nutricionistički tim koji radi na proizvodnji hrane koja odgovara njihovom uzgoju, međutim nemaju vlastitu proizvodnju. Imaju potencijal, šesta su tvrtka po proizvodnji brancina i orada u svijetu. Tako da će u budućnosti vjerojatno proizvoditi i svoju hranu, kazao je.

Strateška inovacija Cromarisa

Matteo Mošnja osvrnuo se i na činjenicu da je Cromaris pionir u uzgoju predatora, gofa i zubatca. Cromaris je jedini u svijetu uzgojio zubatca. Plod je to dugogodišnjeg istraživanja i eksperimentiranja s vrstom i količinom hrane koju zubatci trebaju da ne bi pojeli jedni druge. Prodane količine su niske pa profit od nije velik, ali je značajan za marketing i 'brand recognition'.

Matteo Mošnja je odgovarao i na pitanja koje su opasnosti od zamjene ribe nekom drugom hranom te koje su tvrtke najprofitabilnije u Hrvatskoj.